ОПТИМАЛНИ ЗЕМЉИШНИ ПОСЕД У СРБИЈИ У XIX ВЕКУ

Аутори

  • MOMIR SAMARDŽIĆ University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Department of History

DOI:

https://doi.org/10.19090/i.2017.28.105-117

Кључне речи:

Србија, пољопривреда, XIX век, земљишни посед

Сажетак

У раду се анализира концепт минималног и оптималног земљорадничког земљишног поседа у Србији, дефинисан у законодавним текстовима, те његова интерпретација у српској историографији. Основна теза коју заступамо у раду је да, без обзира на нормативне оквире, који се мењају током XIX века, проблему оптималног земљишног поседа неопходно је приступити уз подразумевање регионалних специфичности. Све варијабле на које смо указали – од нормативног оквира српског законодавства и статистичких података које нам даје попис из 1889, до броја чланова сељачког домаћинства и педолошких карактеристика земљишта – упућују на егзистенцијални карактер земљорадње у Србији, при чему су регионалне специфичности дефинисале оквире напора који су сељаци морали да уложе да би постигли жељени циљ – обезбеђење егзистенције сељачког домаћинства. Величина обрађене површине у већем делу Србије, колика год она била – од 4 ha до „60 ралица земље“ – била је најчешће дефинисана само наведеним параметром. Без обзира на законску регулативу и начелне могућности, већински сељачки посед у Србији током XIX века остао је у оквиру површина неопходних за обезбеђење егзистенције. Њагову оптималну величину у различитим деловима Србије дефинисали су сами сељаци.

Downloads

Download data is not yet available.

Референце

Čalić, M-Ž. Socijalna istorija Srbije 1815-1941: usporeni napredak u industrijalizaciji, Beograd: Clio, 2004. (Serbian Cyrillic)

Ilić, R. M. „O Ljubićskim selima“, u: B. Čeliković (prir.), Rudnički okrug, Rudnička Morava: naselja, poreklo stanovništva, običaji, Beograd: Službeni glasnik, 2011, 389-478. (Serbian Cyrillic)

Djordjević, Ž. „Zemljišni minimum i zemljišni maksimum kao ograničenja razvoja Srbije u novo doba, u: L. Perović, M. Obradović, D. Stojanović (ur.), Srbija u modernizacijskim procesima XX veka (naučni skup), Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 1994, 113-121.

Gnjatović, D. Privileged Agrarian Bank: a contribution to the histroyof agricultural credit in Serbia 1836-1947, Belgrade: Association of Serbian Banks, 2014.

Isić, M. „Sitnoposedništvo kao kočnica ekonomske modernizacije Srbije u prvoj polovini XX veka“, u: L. Perović, M. Obradović, D. Stojanović (ur.), Srbija u modernizacijskim procesima XX veka (naučni skup), Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 1994, 101–121.

Jagodić, M. Naseljavanje Kneževine Srbije 1861–1880, Beograd: Istorijski institut, 2004. (Serbian Cyrillic)

Jovanović, B. „Zemljoradnički minimum u Srbiji“, Ekonomist, 3-4, 1931, 157-178. (Serbian Cyrillic)

______. Popis ljudstva u Kneževini Srbiji 1874 godine. Beograd 1881. (Serbian Cyrillic)

Jovanović, S. Vlada Milana Obrenovića, 1, Beograd: BIGZ, 1990. (Serbian Cyrillic)

Karić, V. Srbija – opis zemlje, naroda i države, Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1887. (Serbian Cyrillic)

Kostić, M. „Geografske odlike niškog područja“, u: D. Milić (ur.), Istorija Niša, I: od najstarijih vremena do oslobođenja od Turaka 1878. godine, Niš: Prosveta – Gradina, 1983, 13-29. (Serbian Cyrillic)

Milić, D. „Privredni razvoj Timočke krajine posle 1833. godine“, u: D. Milić (ur.). Timočka krajina u XIX veku: zbornik radova, Beograd - Knjaževac: Istorijski institut – Međuopštinski odbor za obeležavanje 150-godišnjice oslobođenja Timočke krajine od Turaka, 1988, 19-30 (Serbian Cyrillic)

Milošević, S. „Okućje u Srbiji XIX veka: jedan primer uticaja Vojne granice na Kneževinu Srbiju“, u: M. Bešlin, M. Samardžić (prir.). Vojna granica u Banatu i banatski militari u 18. i 19. veku: tematski zbornik, Novi Sad: Centar za političko obrazovanje, 2014, 69-74. (Serbian Cyrillic)

Miljković Katić, B. Poljoprivreda Kneževine Srbije (1834-1867), Beograd: Istorijski institut, 2014. (Serbian Cyrillic)

Mirković, M. Ekonomska istorija Jugoslavije, II, Pula – Opatija – Rijeka – Rovinj: Čakavski sabor – Istarska naklada – Otokoar Keršovani – Edit – Centro di ricerche storiche, 1985.

Nedeljković, M. „Zaštita seoskog poseda“, u: B. Mijatović (prir.). Srpski ekonomisti do 1914: zbornik tekstova, Beograd: Službeni glasnik, 2008, 247-278. (Serbian Cyrillic)

Niketić, G. (prir.). Građanski zakonik Kraljevine Srbije, Beograd: Geca Kon, 1922. (Serbian Cyrillic)

Nikolić, R. T. „Okolina Beograda: antropogeografska ispitivanja”, u: B. Čeliković (prir.), Okolina Beograda i Smedereva: naselja, poreklo stanovništva, običaji, Beograd: Službeni glasnik, 2011, 7-230. (Serbian Cyrillic)

Petrović, J. Okućje ili zaštita zemljoradničkog minimum. Beograd: Privredni pregled, 1930. (Serbian Cyrillic)

Protokoli Narodne skupštine koja je držana u Kragujevcu 1871 god, Beograd: Državna štamparija, 1871. (Serbian Cyrillic)

Protokoli Narodne skupštine koja je držana u Kragujevcu 1873 god, Beograd: Državna štamparija, 1873. (Serbian Cyrillic)

Radivojević, Т. „Lepenica: antropogeografska istraživanja“, u: B. Čeliković (prir.), Lepenica: naselja, poreklo stanovništva, običaji, Beograd: Službeni glasnik 2010, 7-392. (Serbian Cyrillic)

Rakić, M. „Kačer: antropogeografska proučavanja”, u: B. Čeliković (prir.), Kačer: naselja, poreklo stanovništva, običaji, Beograd: Službeni glasnik, 2010, 7-138. (Serbian Cyrillic)

Savić, O. „Geografske odlike užičkog područja“, u: D. Milić (ur.). Istorija Titovog Užica (do 1918), I, Titovo Užice: Narodni muzej, 1989, 13-36. (Serbian Cyrillic)

Stanojević, M. S. „Zaglavak: antropogeografska proučavanja“, u: B. Čeliković (prir.), Timok, Zaglavak, Budžak, Svrljig: naselja, poreklo stanovništva, običaji, Beograd: Službeni glasnik, 2012, 165-365. (Serbian Cyrillic)

Statistisčki godišnjak Kraljevine Srbije, II (1894–1895), Beograd: Statističko odeljenje Ministarstva narodne privrede, 1895. (Serbian Cyrillic)

Stokes, G. The Social Origins of East European Politics, in D. Chirot (ed.), The Origins of Backwardness in Eastern Europe. Economics and Politics from the Middle Ages Until the Early Twentieth Century, University of California Press, Berkeley – Los Angeles – Oxford 1989, 210–251.

Sundhaussen, H. Historische Statistik Serbiens 1834–1914: Mit europäischen Vergleichsdaten, Munchen: Oldenburg Verlag, 1989.

Škorić, A. Tipovi naših tala, Zagreb: Liber, 1977.

Vuletić, A. „Koliko duša živi u jednoj kući? Broj članova seoskog domaćinstva u Srbiji 1834–1910“, Srpske studije, 3, 2012, 219–244. (Serbian Cyrillic)

Zbornik zakona i uredaba izdanih u Knjažestvu Srbiji, 26, Beograd: Državna štamparija, 1874. (Serbian Cyrillic)

Zbornik zakona i uredaba izdanih u Knjažestvu Srbiji, 30, Beograd: Državna štamparija, 1877. (Serbian Cyrillic)

Downloads

Објављено

27. 12. 2017.

Како цитирати

SAMARDŽIĆ, M. (2017). ОПТИМАЛНИ ЗЕМЉИШНИ ПОСЕД У СРБИЈИ У XIX ВЕКУ. ИСТРАЖИВАЊА, часопис за историју, (28), 105–117. https://doi.org/10.19090/i.2017.28.105-117

Bрој часописа

Секција

Чланци

Similar Articles

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.