PREDSTAVA KONJANIKA NA GRČKO-RIMSKIM GEMAMA IZ MUZEJA IZRAELA U JERUSALIMU
DOI:
https://doi.org/10.19090/i.2016.27.33-44Ključne reči:
Geme, intaglio/tisak, konjanik, konjica, Heros Equitans, Belerofont, Dioskuri, carski jahačApstrakt
Konjanik je bio jedna od najčešćih slika na rimskoj carskoj ikonografiji. Figure konjanika se pojavljuju kao pune skulpture ili skulpture na reljefima, kao slike ili u drugim vrstama umetnosti, između ostalog na gemama. U doba kad su napravljene, slike na gemama su imale značenje i često su bile simbolične. Glavna funkcija gema bila je da se otiskivanjem stvori predstava u reljefu na glini ili vosku koja bi mogla da se identifikuje i čija je uloga bila da se potvrdi nečiji potpis. Geme su bile veoma cenjene u antičko doba uopšte, a naročito u grčko-rimskom svetu.
Pet gema iz kolekcije klasične arheologije u Muzeju Izraela u Jerusalimu prikazuju konjanike na konjima u galopu kako drže koplja u ruci. U najvećem broju slučajeva ovi jahači su prikazani kako galopiraju tokom bitke. Motiv jahača koji prikazuje mitološke herojske jahače kao što su Belerofont verovatno je služio tome da oda počast jahačima palim u bitkama, a takođe je simbolizovao njihovo junaštvo i hrabrost.
Pored toga, postoji i nekoliko primeraka dragulja na kojima je jahač ispod čijeg konja se nalazi zarobljenik koji kleči ili leži. U drugim slučajevima slika konja ukazuje na to da lovac odlazi. Ove slike su bile uobičajene na rimskim sarkofazima, ali i na gemama. Neki naučnici pretpostavljaju da su graveri ili vlasnici gema jahača doživljavali kao boga ili heroja.
Prikazivanje onoga što se u istraživanjima zove „Heros Equitans“ veoma je slično prikazivanju jahača na gemama. Ovaj jahač predstavlja herojsku pojavu bez posebnog imena, a obično se prikazuje kako jaše konja. Za života ove heroje je karakterisala fizička snaga i hrabrost. Nakon smrti su obožavani a njihovi grobovi su postali sveti. „Heros Equitans“ se često identifikuju kao spomenici sa figurama različitih božanstava. Možda je figura „Heros Equitans“, koja je bila veoma česta u Grčkoj i okolnim prostorima, služila kao inspiracija za prikazivanje imperatora i jahača na draguljima.
Rimske geme koje su na sebi imale sliku jahača inspirisane su ustanovljenim grčkim prikazivanjem jahača. Pod Rimskim carstvom slika jahača je postala način da se prikaže nova božanska figura – carska. Carski jahač je bio kombinacija osobina Belerofonta ili Dioskura iz klasičnog perioda, ili Aleksandra iz helenskog perioda.
Sem toga, Gali su bili prilično česti u umetnosti i postoji određeni broj keltskih/galskih konjanika na gemama. Pretpostavlja se da su ih ljudi nosili kao podsetnik na veliki poraz severnih varvara od Atalida ili na kasnije rimske pobede.
Stoga se može zaključiti da su konjanike koji su gravirani na gemama uglavnom birali vlasnici kao znak ličnog identiteta. Razlozi kojima su se rukovodili pojedinci u biranju određene slike kao sopstvenog simbola nama više nisu poznati. Ipak, možemo da pretpostavimo da su bogati, a obični ljudi želeli da liče na vladajuću klasu kao i na heroje, te su kupovali geme i koristili ih kao dodatni simbol hrabrosti i besmrtnosti.
Downloads
Reference
Adams, N. ‘The Garnet Millennium: The Role of Seal Stones in Garnet Studies’, in: N. Adams and C. Entwistle (eds.), Gems of Heaven: Recent Research on Engraved Gemstones in Late Antiquity, London: British Museum, 2011, 10-24.
Anderson, J. K. Ancient Greek Horsemanship, Berkeley: University of California Press, 1961.
Boteva D. ‘The “Thracian Horseman” reconsidered’, in: I. P. Haynes (ed.), Early Roman Thrace, New Evidence from Bulgaria, Rhode Island: Journal of Roman Archaeology, Journal of Roman Archaeology Supplementary Series 82, 2011, 84-105.
Brandt, E. Antike Gemmen in deutschen Sammlungen, Bd. I: Staatliche Münzsammlung München, München: Prestel, 1972.
Cermanović–Kuzmanović, A. ‘Heros Equitans’, Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae VI, Zürich: Artemis & Winkler Verlag, 1992, 1019-1081.
Dimitrova, N. ‘Inscriptions and iconography in the monuments of the Thracian Rider’, Hesperia, 71, 2002, 209-229.
Gliozzo, E., Mattingly, D. J., Cole, F. and Artioli, G., ‘In the footsteps of Pliny: tracing the sources of Garamantian carnelian from Fazzan, south-west Libya’, Journal of Archaeological Science, 52, 2014, 218-241.
Hamburger, A. ‘Gems from Caesarea Maritima’, ‘Atiqot, 8, 1968, 1-31
Hannestad, N. Roman Art and Imperial Policy, Aarhus: Aarhus University Press, 1986.
Harris, H. A. Sport in Greece and Rome, Ithaca, N.Y.: Cornell University Press, 1972.
Henig, M. ‘A Cornelian Intaglio from Aldborough’, The Yorkshire Archaeological Journal, 45, 1973, 180.
______. ‘Artistic patronage and the Roman military community in Britain’, in: A. Goldsworthy and I. Haynes (eds.), The Roman Army as a Community, Journal of Roman Archaeology supp. ser. 34 (1999), 150-164.
______. ‘The Meaning of Animal Images on Greek and Roman Gems’, in: M. Avisseau Broustet (ed.) La glyptique des mondes classiques – mélanges en hommage à Marie-Louise Vollenweider, Paris: Bibliothèque National de France, 1997, 45-53.
Henig, M. and MacGregor, A. Catalogue of the Engraved Gems and Finger-rings in the Ashmolean Museum, vol. 2: Roman, Oxford: Archaeopress, 2004.
Henig, M. and Whiting, M. Engraved Gems from Gadara in Jordan: The Sa’d Collection of Intaglios and Cameos, Oxford: Oxford University Committee for Archaeology, 1987.
Houser, C. ‘Alexander’s influence on Greek Sculpture as seen in a Portrait in Athens’, in: B. Barr-Sharrar and E. N. Borza (eds.), Macedonia and Greece in Late Classical and Early Hellenistic Times, Washington: National Gallery of Art, 1982, 228-238.
Johns, C. Horses: History, Myth, Art, Cambridge, MA: Harvard University Press, 2006.
Kazarow, G. 1918, ‘Heros (thrakischer)’, in: Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft Suppl. III, Stuttgart : J.B. Metzlersche Buchhandlung, 1918, 1132-1148
Kurtz, D. and Boardman, J. Greek Burial Customs, London: Thames and Hudson, 1971.
Liapis, V. ‘The Thracian Cult of Rhesus and the “Heros Equitans”’, Kernos, 24, 2011, 95-104.
Maaskant-Kleibrink, M. Catalogue of the Engraved Gems in the Royal Coin Cabinet, The Hague: The Greek, Etruscan and Roman Collections, Hague: Govt. Pub. Office, 1978.
Mackintosh, M. The Divine Rider in the Art of the Western Roman Empire, Oxford: Tempus Reparatum, 1995.
Mattingly, D. J. (ed.), The Archaeology of Fazzan. Synthesis, vol. 1, London: Society for Libyan Studies, Department of Antiqities, 2003.
______. (ed.), The Archaeology of Fazzan. Excavations carried out by C.M. Daniels, vol. 3, London: Society for Libyan Studies, Department of Antiqities, 2010.
______. (ed.), The Archaeology of Fazzan. Survey and Excavations at Old Jarma (Ancient Garama) carried out by C.M. Daniels (1962-69) and the Fazzan Project (1997-2001), vol. 4, London: Society for Libyan Studies, Department of Antiqities, 2013.
Middleton, S. E. H. Engraved gems from Dalmatia, Oxford: Oxford University Committee for Archaeology, Institute of Archaeology, 1991.
Oppermann, M. Der thrakischen Reitter des Ostbalkanraumes im soannungsfeld von Grecitas, Romanitas und Lokalen Traditionen, Langenweisßach: Beier & Beran, 2006.
Pannuti, U. Catalogo della Collezione Glittica, Roma: Museo Archeologico Nazionale di Napoli, 1983.
Platt, V. ‘Making an Impression: Replication and the Ontology of the Graeco-Roman Seal Stone’, Art History, 29 (2), 2006, 233-257.
Richter, G. M. A. Animals in Greek Sculpture, New York: Metropolitan Museum of Art, 1930.
Sena Chiesa, G. Gemme del Museo Nazionale di Aquileia, Aquileia: Associazione nazionale per Aquileia, 1966.
Snodgrass, A. M. Arms and Armour of the Greeks, Ithaca, N.Y.: Cornell University Press, 1967.
Spier, J. Ancient Gems and Finger Rings, Malibu, California: J. Paul Getty Museum, 1992.
Walters, H. B. Catalogue of the Engraved Gems and Cameos: Greek, Etruscan and Roman: in the British Museum, London: The Trustees of the British Museum, 1926.
Waurick, G. ‘Helme der Hellenistischen Zeit und ihre Vorläufer’, in: W-D. Heilmeyer (ed.), Antike Helme: Sammlung Lipperheide und andere Bestände des Antikenmuseums Berlin, Mainz: Roemisch-Germanischen Zentralmuseum, 1988, 159-163.
Woysch-Meautis, D. La representation des animaux et des êtres fabuleux sur les monuments funéraires grecs de l’époque archaïques à la fin du IV siècle av. J.C., Lausanne: Bibliothèque historique vaudoise, 1982.
Zanker, P. The Power of Images in The Age of Augustus, Ann Arbor: Univ. of Michigan Press, 1988.
Zazoff, P. Antike Gemmen in Deutschen Sammlungen, Bd. IV, Hannover, Kestner-Museum; Hamburg, Museum für Kunst und Gewerbe, Wiesbaden: F. Steiner, 1975.
______. Die antiken Gemmen, München: C. H. Beck, 1983.
Zwierlein-Diehl, E. Antike Gemmen in deutschen Sammlungen, Bd. II: Staatliche Museen Preußischer Kulturbesitz Antikenabteilung, Berlin, München: Prestel, 1969.
______. Die antiken Gemmen des Kunsthistorischen Museums in Wien, Bd. I, München: Prestel Verlag, 1973.
